Povijest Makarske

Povijest Makarske je tapiserija satkana od prapovijesnih naselja, rimskog utjecaja, srednjovjekovnih borbi i modernog turizma. Makarska je slikoviti gradić smješten na srednjodalmatinskoj obali Hrvatske, poznat po zadivljujućem pogledu na Jadran, dramatičnoj pozadini planine Biokovo i bogatoj povijesti. Njen strateški položaj na obali učinio ga je raskrižjem civilizacija i mjestom čestih sukoba i kulturne razmjene.

Prapovijesno i antičko doba

Područje oko Makarske bilo je naseljeno od prapovijesti. Arheološki dokazi, uključujući alate i ostatke naselja, otkrivaju da su rani ljudi prepoznali stratešku i resursima bogatu prirodu tog područja. Iliri, skupina drevnih indoeuropskih plemena, bili su prvi zabilježeni stanovnici ove regije. Osnivali su uporišta i živjeli od poljoprivrede, ribarenja i trgovine.

Širenjem Rimskog Carstva u 1. stoljeću prije Krista, područje je uključeno u rimsku provinciju Dalmaciju. Rimljani su gradili ceste, naselja i vile, pridonoseći razvoju trgovačke mreže duž Jadrana. Dokazi rimske prisutnosti, uključujući ruševine i natpise, još uvijek se mogu pronaći na tom području. Tijekom tog vremena regija je postala uspješan dio rimskog gospodarskog sustava, olakšavajući veze između obale i kopnenih teritorija.

Rani srednji vijek

Pad Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću n. e. doveo je do razdoblja preokreta jer su razna plemena i sile tražile kontrolu nad jadranskom regijom. Ostrogoti i Bizant naizmjenično su vladali tim područjem, ali do 7. stoljeća slavenska plemena počela su se doseljavati u regiju, označavajući rane početke hrvatskog kulturnog utjecaja.

Makarska je postala dijelom Neretvanske kneževine (Paganije), srednjovjekovne hrvatske države poznate po pomorskoj snazi ​​i gusarstvu. Kneževina je zadržala autonomiju i odoljela utjecaju većih sila, uključujući Bizantsko Carstvo i Mletačku Republiku. U tom se razdoblju naselje nazivalo Muccurum, feničkog podrijetla, jer označava trgovište (makar) ili izvor (maqor) što karakterizira ovo naselje s lukom.    

Mletački i osmanski sukobi

U kasnom srednjem vijeku, strateški položaj Makarske učinio ju je žarištem dugotrajnih sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. U 15. i 16. stoljeću Osmanlije su izvršile brojne prodore u Dalmaciju, zauzele Makarsku i uključile je u svoj Bosanski Sandžak.

Pod osmanskom vlašću Makarska je postala malo administrativno i trgovačko središte. Međutim, život je bio obilježen nestabilnošću, jer su mletačke snage neprestano nastojale povratiti regiju. Stanovnici su izdržali napade, vojnu okupaciju i vjerske napetosti, a mnogi su mještani bježali u planinu Biokovo ili obližnje otoke tijekom sukoba.

Karlovački mir 1699. označio je prekretnicu. Makarska je, zajedno s velikim dijelom Dalmacije, pripala Mletačkoj Republici, čime je okončana osmanska vlast. Mlečani su počeli utvrđivati ​​grad i poticati gospodarski oporavak. Makarska je izrasla kao obalno trgovačko središte, trgujući poljoprivrednim proizvodima, solju i pomorskim dobrima.

Austrijska vladavina i modernizacija

Padom Venecije 1797. godine Makarska ulazi u razdoblje smjene vlasti. Prvi put je ustupljen Habsburškoj Monarhiji prema sporazumu iz Campo Formia, nakratko su ga okupirale francuske snage tijekom Napoleonovih ratova, a konačno je vraćen pod austrijsku kontrolu 1815. godine.

Pod austrijskom vlašću Makarska je doživjela značajnu modernizaciju. Izgradnjom cesta i javnih zgrada, uključujući i luku, grad se povezao s većim tržištima i omogućio turizam. Austrijske vlasti također su osnovale škole, kulturne ustanove i građanski okvir koji je postavio temelje za budući razvoj Makarske.

U 19. stoljeću došlo je do uspona turizma u regiji. Posjetitelje su privukle prirodne ljepote Makarske, mediteranska klima i ljekoviti morski zrak. To je razdoblje označilo početke njegove transformacije u destinaciju za slobodno vrijeme.

20. stoljeće: Jugoslavija i rat

Nakon Prvog svjetskog rata Makarska ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Jugoslaviju. To je razdoblje obilježeno i gospodarskim rastom i političkim napetostima jer su se hrvatske težnje za većom autonomijom sukobile s centralističkim silama u Beogradu.

Tijekom Drugog svjetskog rata Makarsku su okupirale sile Osovine i postala mjesto otpora jugoslavenskih partizana. Rat je ostavio traga na gradu, ali je ostao otporan, pridruživši se socijalističkoj Jugoslaviji uspostavljenoj 1945. U socijalizmu, Makarska se razvila kao glavna turistička destinacija, s ulaganjima u hotele, infrastrukturu i kulturna događanja koja su privukla posjetitelje iz cijele Europe. Međutim, grad je izbjegao velika razaranja i brzo se oporavio nakon rata.

Makarska danas

Danas je Makarska jedna od vodećih hrvatskih turističkih destinacija. Ponosi se živopisnim starim gradom ispunjenim povijesnim znamenitostima, poput crkve sv. Marka, venecijanske fontane i franjevačkog samostana u kojem se nalazi poznata zbirka školjki. Gradsko šetalište uz obalu, ulice s palmama i netaknute plaže privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.

Naslijeđe i kultura

Povijest Makarske je povijest otpornosti i kulturne sinteze. Stoljećima je upijala utjecaje Ilira, Rimljana, naBizanta, Slavena, Mlečana, Osmanlija i Austrijanaca, a svaki je ostavio jedinstveni pečat. Njena se baština slavi kroz festivale, lokalnu kuhinju i očuvanje povijesne arhitekture.

Planinski lanac Biokovo koji ju okružuje ostaje simbol trajne povezanosti Makarske s prirodom i njezine povijesne uloge kao utočišta u burnim vremenima. Ova prirodna i kulturna baština danas definira Makarsku, čineći je cijenjenim draguljem Jadrana.

Priprema: by S.O.S. English